Razgovarala sam s jednom osobom o mom poslovnom potencijalu. Osobi su se svidjeli moja sposobnost, brzina i preciznost analiziranja, što ljudi što situacija, i pokušala me pridobiti da radim za nju. Učinila je to tako što mi je počela govoriti o načinu na koji njena firma posluje, a koja je idealna za ono čime i ja mogu njima pridonijeti.

„Odlično“, rekla sam, „a koji je krajnji cilj vašeg poslovanja?“

Blijedo me gledala. „Kako to misliš?“

„Kako to mislim? Pa ne proizvodite ništa. Ne obrazujete ljude. Ne pružate mogućnost daljnjeg razvoja. Ne pridonosite poboljšanju kvalitete tuđeg života. Ne mijenjate tuđe živote na bolje. Koji je cilj vašeg analiziranja tih ljudi i njihovih života?“

„Pa ponuda reklama“, uzviknula je osoba kao da sam ja ta koja je glupa i koja ne razumije o čemu se govori.

„Znači, vi analizirate ljude i njihovu intimu samo kako biste znali koji joj oglas ponuditi, oglas za kupnju proizvoda ili usluge koji im uopće ne trebaju? Proizvoda koji često nije kvalitetan, a niti zdravstveno ispravan?

Vi istražujete ljude samo kako biste ih natjerali da potroše novce koje često nemaju na nešto što im uopće nije potrebno, a nije niti dobro za njih? I sve to samo kako biste vi ostvarili dobit kroz proviziju koja vam se daje kao posredniku između žrtve i prodavača?“

„Pa ti uopće ne razumiješ svijet poslovanja“, sad je osoba pokušala s omalovažavanjem, ali razumijem ja jako dobro. Razumijem i ne želim sudjelovati u tom cirkusu.

Da, dobra sam u tome. Da, 'lova' je u tome. I ne, ne mislim to raditi samo kako bih zaradila i kako bih se mogla hvaliti da sam uspješna poslovna žena dok istovremeno prodajem govna.

Svi mi moramo od nečega živjeti. To je točno, no svi smo mi dozvolili i podržali ovakvo ponašanje i ovakav tip poslovanja, a čime se zapravo u svemu tome imamo za pohvaliti? Podvalama?

Koja je dobrobit u svemu tome? I za koga je točno to zapravo dobro?

Takve se spodobe smatra uspješnim poslovnjacima? Bravo za sve one koji se s tom pretpostavkom slažu.

Skrenimo sad pažnju na one ljude koji 'ne rade ništa'.

Kad ste zadnji put poslušali neku pjesmu, pročitali neku knjigu ili pogledali neki plesni nastup? Kad ste zadnji put kupili proizvod ili kartu/ulaznicu od takve osobe?

Ne želite ih financijski podržavati jer oni zapravo ne rade ništa? A osoba koja vam tura beskorisne i invazivne oglase radi nešto korisno?

To je samo jedan mali primjer. Ja zapravo smatram da jako malo ljudi uistinu radi nešto korisno. Svi ostali uglavnom samo prodaju svoju mladost za male pare. Samo neka vrijeme ide, a pare nek se obrću kao suho janje na žaru. Samo je to svima bitno. Dopustiti 'vladajućima' da nas guraju u dugove dok nam život prolazi pred očima.

Kad ste zadnji put pročitali knjigu? Ne oglas, knjigu? Kad ste zadnji put pročitali dugački tekst? Pretpostavljam da jeste nedavno ako već čitate moje tekstove?

Kad ste zadnji put pogledali nešto što ima veze sa umjetnošću? Od tih 'neradnika'? I nećemo se zavaravati, jako je puno onih pomodarnih koji ne 'proizvode umjetnost' već samo odrađuju neke pretpostavljene norma kojima svoje proizvode mogu nazvati umjetničkim djelom u nadi da će na brzinu pobrati pare od onih koji ne razmišljaju previše, no i dalje je toliko ljudi širom svijeta koji 'ne rade ništa', ali koji zapravo čine razliku. Ljudi koji su nam ili će nam promijeniti život.

Ljudi koji pišu, plešu, slikaju ili pjevaju ovise o drugima, ovise o tome hoće li ih drugi financirati i hoće li 'kupiti' njihov proizvod, ali nije li tako sa svima? Ne ovise li svi o drugima? Ne ovise li gotovo svi o tome hoće li netko drugi platiti ono što oni prodaju? Proizvod, uslugu, laž?

Ti 'neradnici' ne rade ništa sve dok vi u jednom trenutku ne shvatite da je ono što ste vidjeli, čuli ili pročitali upravo ono što je promijenilo cijeli vaš život.

Kad u jednom trenutku osjetite navalu emocija koju ne možete isti tren razumjeti, ali koja vas preplavljuje, koja vam istovremeno i slama i puni srce, koja vam širi vidike i dovodi vas do spoznaje, kad osjetite sve to iz tuđeg pokreta, tuđeg poteza kistom, tuđe riječi ili pak tona koji su proizveli na instrumentu, tad ćete shvatiti da ti ljudi nisu 'odradili posao za plaću', već da su dali sebe za viši cilj.

Analizirajte ovo.

Vi zarađujete tako što netko vama daje svoje novce kao što i drugi zarađuju tako što vi njima dajete svoje novce. Vi birate tko će imati, a tko neće imati pare. Činite to i kad dajete, ali i kad žmirite na korupciju i kriminal.

Činite to i svaki put kad kupujete beskorisne i bespotrebne proizvode podvaljenih oglasa, ali ne i proizvode umjetnika koji svoj život daju kako bi izrazili ono što mnogi od nas osjećaju, ali to ne znaju sročiti.

Činite to svakom svojom odlukom dok oni koji 'ne rade ništa' prihvaćaju da možda neće imati od čega živjeti, ali i znaju da neće moći podnijeti sami sebe ako ne stvore tu umjetnost koju u sebi tako duboko proživljavaju.

Oni su donijeli svoju odluku i prepustili se u vaše ruke. Na vama je red da donesete svoje odluke, što ćete i kako učiniti s onim što imate, ali i s načinom na koji ste do toga došli.

Tko su oni koji su uistinu promijenili vaš život i što ćete vi pružiti svijetu sad kad ste bogatiji za tu spoznaju?